Zdraviji uz manje napora: hodanje ili bicikliranje?

Podijeli sa prijateljima:

Konačno ste donijeli odluku kako ćete uključiti tjelovježbu u svoj život. Što odabrati? Većina nas misli kako je potreban veliki napor i mukotrpno vježbanje kako bi postigli određeni cilj. No, zdraviji možemo biti uz puno manje napora.

Dolazi nam proljeće i lijepo vrijeme i nema boljeg načina za napuniti baterije od vježbanja u prirodi. Zato izdvajam hodanje i bicikliranje kao idealno rješenje. Teško je reći što je zdravije: hodanje ili bicikliranje. No, koju god aktivnost odabrali ne možete pogriješiti. Činite dobro djelo vašem tijelu i zdravlju.

Znanost u službi lagane tjelovježbe

Sva istraživanja govore kako je hodanje i bicikliranje dobra zamjena za napornije vježbe, a koriste i tijelu i psihi. Svi znamo kako je redovita tjelovježba ključ dobrog zdravlja. No, nažalost mnogi već unaprijed odustaju od aktivnosti iz brojnih razloga. Jedan od njih je mišljenje kako tjelovježba koristi jedino ako izaziva iscrpljenost. A to je za većinu preveliki zalogaj. Međutim, takvo mišljenje je krivo. Većina stručnjaka smatra kako intenzivne fizičke aktivnosti nisu ni jedini ni najbolji put do zdravlja.

Hodanje i umjereno bicikliranje su manje intenzivne fizičke aktivnosti, no također poboljšavaju zdravstveno stanje. Živahna šetnja najmanje tri puta tjedno u trajanju od trideset do šezdeset minuta stavlja u pogon cijeli sustav za kretanje, krvožilni i dišni sustav, a poboljšava i rad mozga.

Žurite polako

Za većinu vas ovo vjerojatno nije početak uvođenja tjelovježbe u svakodnevnicu. Vjerujem da to i inače činite. No, ako ste tek sada odlučili krenuti, budite oprezni. Osobe koje prvi put prelaze veću udaljenost mogu osjetiti bol u mišićima i tegobe u stopalima, pa savjetujem da počnete polako i na kraće razdaljine, a hodačima da izaberete udobnu obuću. Tijekom hodanja cijelo je stopalo gotovo uvijek u dodiru sa zemljom, stoga cipele ili tenisice za hodanje moraju biti dovoljno prostrane kako bi nožni prsti imali dovoljno mjesta.

Možda nemate vremena nakon posla posvetiti se fizičkoj aktivnosti, ali ako vam okolnosti dozvoljavaju automobil možete zamijeniti biciklom ili šetnjom. Preporučujem vam da se prije polaska na posao malo istegnete i zagrijete mišiće. Potrebno vam je svega 5 minuta, a smanjit ćete mogućnost pojave bolova ili ozljeda.

Kako hodanje i bicikliranje pomažu?

Istraživanja pokazuju da je redovito hodanje ili bicikliranje najbolja mjera za smanjenje rizika od srčanog udara, šećerne bolesti i osteoporoze, a pomaže i pri liječenju artritisa, visokoga krvnog tlaka i depresije. Uočit ćete i pomake na vagi u željenom smjeru.

Tjelovježba uvelike utječe na dobro raspoloženje

Svi smo svakodnevno pod stresom, previše je stvari koje moramo obaviti, a premalo vremena. Nervozni smo, razdražljivi, ponekad se zaboravljamo i smijati. Činjenica je da stresne situacije ne možemo izbjeći, ali možemo ublažiti njihove posljedice. Pobijediti stres nije lako, ali ipak puno toga možete učiniti sami. Za nas sve koji živimo brzo i stresno, ovo je jedan odličan podatak. Hodanje ili bicikliranje može vam podići raspoloženje. A ako kontinuirano vježbate, stres ćete svesti na minimum. I osjećati ćete se bolje. Naravno, ako usput malo razmislite i o uvođenju promjena u vaše prehrambene navike, na odličnom ste putu prema zdravlju i dobrom raspoloženju. Tjelesna aktivnost neka postane sastavni dio vaše svakodnevnice. Održat ćete zdravlje i kondiciju, biti ćete spremni za životne izazove, razvit ćete pozitivan stav prema svemu što radite i uspostaviti ravnotežu duha i tijela.

Pokrenite se

Ako ste do današnjeg dana bili neodlučni, vrijeme je da postanete spremni na pozitivne odluke i promjene u životu. Sve što trebate su volja, želja i upornost. Naoružajte se strpljenjem, obucite tenisice i krenite. Nećete moći odoljeti endorfinima i pozitivnoj energiji, a ni dobro raspoloženje neće izostati.

Odaberi poglavlje:

Prehrana pod stresom i emocionalno jedenje

    Uključite se u vođene
    programe zdravlja Donat

    Prijavite se za besplatne programe, koji će vam pomoći
    na putu do pravilne probave, zdravih navika i dobrobiti,
    a time i do bolje kvalitete života.