Probavni sustav sastoji se od probavnog trakta i probavnih žlijezda. Probavni trakt u osnovi je duga cijev koja se sastoji od usta, ždrijela, jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva. Svaki organ ima svoju važnu zadaću i svi moraju dobro funkcionirati kako bi i sam proces probave bio uredan. Tijelo dobiva hranjive tvari iz hrane koju jedemo prilikom njezina prolaza kroz probavni sustav. Upravo su mu te hranjive tvari i energija potrebni za normalno funkcioniranje. Ako samo jedan dio ne funkcionira kako treba, pojavljuje se problem spore i neredovite probave. Ukratko, probavni sustav skup je organa koji probavljaju i apsorbiraju hranu koju jedemo.

Uloga tankog i debelog crijeva u procesu probave sastoji se uglavnom od:

  • apsorpcije hranjivih tvari
  • uklanjanja otrova i otpadnih tvari
  • sinteze nekih vitamina, koju provode tzv. dobre bakterije ili probiotici.

Zadnja faza probave zbiva se u debelom crijevu. U debelom crijevu zbiva se uglavnom resorpcija vode, a mikrobi razgrađuju čovjeku neprobavljivu hranu. Uloga je debelog crijeva formiranje, pohrana i otpuštanje stolice. Te se tvari u njemu zadržavaju od 12 do 24 sata. U stijenci debelog crijeva nalaze se snažni mišići koji omogućuju jače kontrakcije crijeva da bi njezin sadržaj kontrolirano izašao.

Loš odnos prema probavnom sustavu vodi sporoj i neredovitoj probavi što svakako nije dobro.  Osim toga, u crijevima se nalazi velik dio našeg obrambenog sustava i crijevo je naš najveći imunosni organ. Zato se ne kaže bez razloga da je zdrava probava osnova za snažan organizam. Dobar odnos prema probavnom sustavu vrlo je bitan za zdravlje.

Spora i neredovita probava – što to znači?

U današnje doba sve više ljudi ima probleme povezane sa sporomu i neredovitom probavom i zatvorom. Iako svaka osoba ima vlastiti ritam probave, otežana, neredovita stolica rjeđe od jednom na dan, uz osjećaj da crijevo nije potpuno ispražnjeno i osjećaj nadutosti, u većini slučajeva mogu se nazvati sporom probavom. Premda nedostatak tjelesne aktivnosti, neodgovarajući unos vode, neke metaboličke bolesti, izloženost stresu, uzimanje određenih lijekova ili zanemarivanje potrebe za pražnjenjem crijeva znatno pridonose problemu neredovitog pražnjenja crijeva, čini se da je glavni uzrok stanju u onome što jedemo, odnosno ne jedemo.

Spora probava vrlo često dovodi do nepotrebnog zadržavanja štetnih tvari u organizmu, smanjuje učinkovitost obrambenog sustava i ugrožava zdravlje. Zatvor i spora odnosno neredovita probava mogu znatno smanjiti kvalitetu života te mogu čak dovesti do smanjene produktivnosti na poslu, do depresije i anksioznosti. Taj rasprostranjeni problem ima vrlo znatan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života.

Naša su crijeva vrlo složen mehanizam kojem ne pogoduje današnji način života. Sve štetne tvari kojima smo izloženi putem hrane, pića, lijekova i okoliša u konačnici negativno utječu na zdravlje našeg probavnog sustava i smanjuju njegovu funkcionalnost. Kako bismo  umanjili neke kronične tegobe i ojačali organizam, crijeva je potrebno svakodnevno potaknuti na rad kako bismo se riješili nakupljenih štetnih tvari.