Probiotici, prebiotici, simbiotici, prehrambena vlakna, laktobacili, bifidobakterije. Mnogo se piše i govori posljednjih godina o tim važnim sastojcima koji gotovo da postaju simbolima za zdravlje. Riječ probiotik, kojom se označuju „korisne“ bakterije, upotrebljava se od šezdesetih godina prošloga stoljeća.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. dobre bakterije) koji primijenjeni u odgovarajućoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina. Danas su probiotici predmet mnogobrojnih istraživanja i povoljni zdravstveni učinci dobro su dokumentirani znanstvenim istraživanjima. Za otkriće probiotika zaslužan je ruski bakteriolog Metchikoff koji je primijetio pozitivno djelovanje mikroorganizama na ljudsko zdravlje. Posebno je to primijetio u ljudi koji konzumiraju velike količine jogurta, kefira i drugih proizvoda koji sadržavaju bakterije mliječne kiseline, tj. fermentiranih proizvoda.

Ravnoteža probiotika i „loših“ bakterija

Probiotici imaju važnu ulogu u probavnom sustavu. Oni osiguravaju potrebne uvjete za optimalnu funkciju crijevne mikroflore. U našim crijevima živi oko 38 bilijuna živih bakterija, ali nisu sve opasne. Upravo su „dobre“ bakterije ili probiotici vrlo važne za zdravlje probavnog sustava. Vrlo je bitno naglasiti kako crijeva nisu samo probavni organ, nego i najvažniji organ obrambenog sustava organizma, i „odgovorna“ su za više od 70 % imunosti! Stoga, ako se povoljno djeluje na ravnotežu probiotika i „loših“ bakterija u crijevima, cijeli organizam imat će koristi. Mnogobrojni čimbenici mogu narušiti tu ravnotežu, poput neizbježnog stresa, nepravilne i neuravnotežene prehrane, psihofizičke iscrpljenosti ili kroničnih bolesti, a ne smijemo zanemariti ni uporabu lijekova, posebice antibiotika. Posljedica narušene ravnoteže jest porast broja „loših“ bakterija što nerijetko može dovesti do pojave mnogih zdravstvenih tegoba među kojima su proljev, opstipacija, nadutost, deficit važnih vitamina i minerala zbog ograničene apsorpcije iz crijeva, ali i smanjenje funkcije obrambenog sustava. Drugim riječima, naša crijevna mikroflora podložna je promjenama i treba je redovito obnavljati.

Povoljni učinci „dobrih“ bakterija – probiotika

Znanost sve više napreduje i neprestanim istraživanjima kontinuirano se pronalaze nove dobrobiti konzumiranja probiotika te potvrđuje važnost njihova uvođenja u svakodnevnu prehranu. Povoljni učinci probiotika jesu:

  • onemogućivanje rasta „loših“ bakterija
  • pomažu osobama s intolerancijom na laktozu
  • sinteza vitamina K i nekih vitamina iz B-skupine
  • jačanje obrambenog sustava
  • snizivanje razine kolesterola
  • snizivanje krvnog tlaka
  • prevencija i liječenje proljeva
  • smanjenje upale kod upalnih bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i/ili Chronova bolest)
  • povoljan učinak kod iritabilnoga kolona
  • prevencija rasta štetnih bakterija kod stresa.

Dokazana klinička uloga probiotika jest ta da oni sprječavaju gastrointestinalne tegobe kod bolesnika koji uzimaju antibiotike. Treba imati na umu da svi učinci nisu dokazani kliničkim studijama, ali neupitna je važnost probiotika za ljudsko zdravlje.

Nuspojave probiotika

Uvriježeno je mišljenje da su probiotici potpuno sigurni, no treba imati na umu da je svaki organizam različit te nema potrebe kontinuirano uzimati probiotike kao dodatke prehrani u svrhu preventive. Neki probiotici mogu čak biti okidač za alergijske reakcije. Mogu se pojaviti glavobolja, nadutost, vjetrovi, zatvor ili proljev što može potrajati nekoliko dana.

Gdje se nalaze probiotici?

Dostupni su u prehrani, u obliku dodataka prehrani ili se nalaze kao dodaci u hrani, najčešće u fermentiranim mliječnim proizvodima. Bakterije mliječne kiseline upotrebljavaju se u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira i kiselog kupusa, stoga su te fermentirane namirnice vrijedni izvori tih bakterija, iako često nemaju dokazan probiotički učinak.

Stručnjaci preporučuju promjenu prehrambenih navika i životnog stila kao najbolje, najprihvatljivije i dugoročno rješenje za zdrav probavni sustav i optimalnu ravnotežu probiotika i potencijalno opasnih bakterija.

Mnoge namirnice prirodno sadržavaju probiotike. Ovo su samo neke od njih:

  • JOGURT I KEFIR – izvrstan su izvor probiotika i prihvatljivi za osobe s intolerancijom na laktozu.
  • KISELI KUPUS – pokušajte pronaći kiseli kupus koji nije pasteriziran jer pasterizacija ubija žive, tj. aktivne bakterije.
  • KISELI KRASTAVCI – pronađite one koji su kiseljeni u otopini vode i soli, a ne octa.
  • NEKE VRSTE SIRA – iako je većina vrsta sireva fermentirana, ne mora nužno značiti da sadržavaju probiotike. Samo u nekim sirevima probiotici preživljavaju proces dozrijevanja, a to su gauda, cheddar i mozzarella.

Osim uvođenja tih namirnica u svakodnevnu prehranu, stručnjaci preporučuju i konzumiranje poriluka, heljde, palente i zobene kaše za revitaliziranje probavnog sustava i ravnotežu probiotika i potencijalno opasnih bakterija.