Prebiotici – hrana za dobre bakterije

Podijeli sa prijateljima:

Čuvari zdravlja: probiotici, prebiotici, simbiotici, prehrambena vlakna, laktobacili, bifidobakterije….puno se piše i priča posljednjih godina o ovim važnim sastojcima koji gotovo da postaju simboli za zdravlje. Svi su oni opisani kao super junaci i čuvari našeg zdravlja. I zaista je tako!

Zavirimo malo u znanost

Da vam pojednostavimo cijelu priču, za početak ćemo reći ovako: probiotici su živi mikroorganizmi tj. bakterije, a prebiotici su njihova hrana.

Možda izraz mikroorganizmi zvuči zastrašujuće jer vrlo često mikroorganizmi su sinonim za bolest. No, davno je još Lois Pasteur, veliki znanstvenik, rekao: “Mikroorganizmi su svugdje. Mikroorganizmi su svemoćni. Mikroorganizmi će imati posljednju riječ”.

I ako bolje razmislimo, zaista je tako. Znate li da u našim crijevima živi oko 100 000 000 živih bakterija? Ali, ne brinite, nisu sve opasne. Naprotiv, neke od njih su nam vrlo bitne i korisne. To su tzv. “dobre” bakterije ili PROBIOTICI. No, naslućujete da prebivalište tu pronalaze i “loše” bakterije te se svakodnevno u našim crijevima vodi bitka između “dobra i zla”, a o pobjedniku ovisi cjelokupno stanje našeg organizma.

A ako uzmemo u obzir i činjenicu da je upravo u crijevima smješteno otprilike 70% stanica našeg obrambenog sustava, lako je zaključiti da ukoliko povoljno djelujemo na ravnotežu “dobrih” i “loših” bakterija u našim crijevima, povoljno ćemo djelovati na cijeli organizam. A tu važnu ulogu imaju prebiotici.

Saveznici u borbi za ravnotežu crijevne mikroflore

Postoje brojni čimbenici koji mogu narušiti tu ravnotežu, poput neizbježnog stresa, nepravilne te neuravnotežene prehrane, psihofizičke iscrpljenosti, kroničnih bolesti, a ne smijemo ni zanemariti uporabu lijekova, posebice antibiotika. Posljedica narušene ravnoteže je porast broja “loših” bakterija što nerijetko može dovesti do pojave brojnih zdravstvenih tegoba među kojima su proljev, opstipacija, nadutost, deficit važnih vitamina i minerala uslijed ograničene apsorpcije iz crijeva, ali i smanjenje funkcije obrambenog sustava. Drugim riječima, naša crijevna mikroflora podložna je promjenama te je treba redovito obnavljati. Zato nam trebaju prebiotici kao pomoć.

Što pomaže probioticima i čini ih jačima?

Naravno, kao i svima nama i njima je potrebna hrana. A to su prebiotici. Upravo su oni hrana “dobrim” bakterijama u debelom crijevu. Ako ih nahranimo, one će biti snažnije i aktivnije u borbi protiv “loših” bakterija.

Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane koji potječu iz biljnih izvora – najčešće iz čičoke i cikorije, a u prehrambenim proizvodima nalazimo ih u obliku inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS).

Prije nego posegnete za nekim dodatkom prehrani, razmislite. Prebiotici su prisutni u namirnicama koje svakodnevno konzumirate. Uvedite u vašu prehranu banane, grah, grašak, mahune, češnjak, poriluk i šparoge. Ove namirnice će vam pomoći u održavanju dobrog rada probavnog i imunološkog sustava.

Odaberi poglavlje:

Prehrana pod stresom i emocionalno jedenje

    Uključite se u vođene
    programe zdravlja Donat

    Prijavite se za besplatne programe, koji će vam pomoći
    na putu do pravilne probave, zdravih navika i dobrobiti,
    a time i do bolje kvalitete života.