Liječenju zatvora u starijih osoba treba pristupiti pažljivo, uzevši u obzir da su stariji ljudi osjetljiviji na moguće posljedice zatvora. U većine osoba, pa tako i starijih, prva linija terapije uvijek je promjena prehrambenih navika. Promjene u prehrani i načinu života uvijek treba promovirati i naglašavati kao primarne prije uporabe bilo kakvih lijekova.

Mnogobrojne studije pokazale su da visok unos prehrambenih vlakana može znatno smanjiti i ublažiti simptome zatvora. No treba naglasiti kako nije nužno povećati unos vlakana, nego unositi dovoljno vlakana. Činjenica jest da je zastupljenost vlakana u prehrani većine populacije, osobito u zapadnim zemljama, gotovo nikakva. S povećanjem unosa vlakana treba biti oprezan jer naglo povećanje može dovesti do pogoršanja simptoma. Savjetuje se povećati unos i topivih i netopivih vlakana što znači uključiti u prehranu ne samo više voća i povrća nego i cjelovitih žitarica. Neke epidemiološke studije potvrdile su da zeleni kivi i suhe šljive imaju blagotvoran učinak na probavu, a nezrele banane nikako se ne preporučuju. Kivi i suhe šljive znatno povećavaju učestalost defekacije i volumen stolice. Stolica je mekša, a primjena vrlo jednostavna. S druge strane, nezrele banane imaju visok sadržaj škroba otpornog na amilazu (enzim koji razgrađuje škrob) pa se one ne preporučuju osobama sa zatvorom buduću da mogu pogoršati simptome. Neka istraživanja dokazala su i da uključivanje ribe u prehranu može umanjiti tegobe sa zatvorom.

Vrlo je bitno uspostaviti i zdravu crijevnu mikrofloru. Iako ne postoje studije koje pokazuju izravnu vezu između korištenja probiotika i ublaživanja opstipacije, primjena probiotika ipak se preporučuje starijim osobama jer potiču rast bifidobakterija čiji se broj u crijevima starenjem smanjuje. Studije su pokazale da s dobi dolazi do promjene u sastavu crijevne mikroflore, točnije dolazi do opadanja broja korisnih bakterija iz roda Bifidobacterium što neizravno može utjecati na pojavu zatvora.

Korisni savjeti

  • Povećati unos vlakana do preporučene dnevne količine od 25 do 30 g/d, ali postupno kako ne bi došlo do pogoršanja simptoma.
  • Preporučljivo voće: jabuke, kruške, maline, suho voće (posebno šljive).
  • Preporučljivo povrće: mrkva, tikvica, bundeva, repa, mahunarke, celer
  • Preporučljive žitarice: zobene pahuljice, smeđa riža, proizvodi od cjelovitih žitarica, heljda, proso.
  • Uključiti lanene sjemenke i chia sjemenke u svoju prehranu.
  • Povećati konzumaciju probiotičkih jogurta i kefira ili drugih namirnica koje su prirodno bogate probioticima (kiseli krastavci bez octa, mozzarela, nepasterizirani kiseli kupus, sir cheddar).
  • Izbjegavati nezrele banane, proizvode od bijelog brašna, masnu i začinjenu hranu, alkoholna pića, gazirana slatka pića, slatkiše i grickalice, dimljene proizvode.
  • Konzumaciju nefermentiranih mliječnih proizvoda (npr. mlijeko) svesti na minimum.
  • Uvesti tjelesnu aktivnost ako zdravstveno stanje to dopušta. Tjelesna aktivnost vrlo je važna za pokretljivost crijeva, ali i za raspoloženje i kvalitetu života. U starijoj dobi vrlo se često preporučuje nordijsko hodanje kao vrlo koristan tip aktivnosti.
  • Piti dovoljno tekućine. To je jedno od najvažnijih pravila, pogotovo uz istovremeno povećanje sadržaja vlakana. Jedino uz dovoljno tekućine vlakna mogu nabubriti i obaviti svoju funkciju. S druge strane, nedovoljno tekućine, tj. dehidracija dovodi do krute, tvrde stolice. Unos tekućine treba pratiti u bolesnika sa srčanom ili bubrežnom bolešću. U tom slučaju potreba za održavanjem odgovarajuće hidracije može biti ograničavajuća.

Uravnoteženu prehranu treba promicati i naglasiti kao prvu liniju liječenja prije bilo kakve medicinske intervencije. Ako promjena životnog stila i prehrambenih navika ne pomaže, druga su linija terapije osmotski laksativi.

Osmotski laksativi razuman su izbor za pacijente koji ne reagiraju na dopunu prehrane prehrambenim vlaknima. Izbor laksativa trebao bi se uvijek temeljiti na relevantnoj medicinskoj povijesti kao što je srčani ili bubrežni status pacijenta, moguće interakcije s lijekovima i/ili dodacima prehrani te moguće nuspojave.

Dobar je izbor prirodna mineralna voda Donat Mg. Donat Mg zbog prisutnosti velike količine sulfatnih soli prirodni je osmotski laksativ. Klinički je dokazano da 0,3 l Donata Mg ujutro na prazan želudac te 0,2 l Donata Mg prije večere potiče probavu. Donat Mg siguran je i podnošljiv te ne uzrokuje navikavanje.

Trebale bi ga izbjegavati osobe koje pate od kronične insuficijencije bubrega, alkaloze ili usporenog rada srca.

Uz Donat Mg nikako ne treba zaboraviti na uravnoteženu prehranu i zdrav način života.