Koliko hrani trebada se probavi?

SHARE WITH FRIENDS:

Zdravlje probave iznimno je važno za našu opću dobrobit. Probava i probavni proces opskrbljuju tijelo energijom i važnim hranjivim sastojcima koji su potrebni za normalno funkcionisanje. S obzirom na to da je probava tako kompleksan proces, ljudi se ponekad pitaju obrađuje li njihov organizam hranu na pravi način. Možda traje predugo?

U slučaju da niste sigurni je li vrijeme potrebno za probavu hrane u Vašem tijelu normalno, postoje neke opće smjernice koje bi Vam trebale ukazati na to imate li problema s probavom ili ne. Općenito, probavni proces traje od 24 do 72 sata, iako stvarni vremenski okvir može ovisiti o različitim faktorima. Nastavite čitati ovaj članak kako biste saznali više informacija o ovim faktorima; također Vam nudimo i neke druge važne informacije o hrani i probavi. 😉

Putovanje hrane kroz probavni sistem

Kako bismo razumjeli koliko dugo probavni proces obično traje, prvo bismo trebali znati koje korake on uključuje i šta se događa s hranom na putu od Vaših usta do jednjaka, želuca, tankog crijeva i na kraju debelog crijeva.

Prikaz unutrašnjosti probavnog sustava.
Unutrašnjost probavnog sustava

Probavljanje hrane počinje u ustima. Kad žvačete hranu, slina u svakom zalogaju enzimima razgrađuje škrob, što Vam olakšava gutanje onoga što jedete.

Nakon što progutate hranu, ona putuje kroz Vaš jednjak. Zatim se mišić pod nazivom donji ezofagealni sfinkter opušta i propušta hranu da uđe u Vaš želudac, nakon čega se odmah zatvara i time osigurava da se hrana ne vraća nazad u usta. Sjećate li se šta se događa ako se ovaj mišić previše opusti? Pročitajte naš članak o žgaravici kako biste saznali i naučili kako se suočiti s ovim problemom.

U Vašem želucu hrana se razgrađuje zahvaljujući želučanim kiselinama, a mješavina djelimično probavljene hrane tada ulazi u Vaše tanko crijevo.

U tankom crijevu Vaša gušterača i jetra izlučuju svoje probavne sokove koji ubrzavaju cijeli proces. Hranjive tvari i voda apsorbuju se u crijevnom zidu i opskrbljuju Vaše tijelo svim dobrim materijama (hranjivim sastojcima) iz hrane koju ste konzumirali (nadamo se da je bilo dobro!). Preostali neprobavljeni dio hrane nastavlja svoj put do debelog crijeva.

Obično je potrebno od 6 do 8 sati da hrana prođe kroz želudac sve do tankog, a zatim i do debelog crijeva. Nakon što djelimično probavljena hrana sigurno dođe do Vašeg debelog crijeva, može ostati tamo više od jednog dana i još se više razgraditi. Voda i hranjive tvari koji bi Vašem tijelu mogli biti korisni apsorbuju se, a ostatak se pretvara u stolicu koja izlazi iz Vašeg tijela nakon što se crijeva pokrenu.

Muškarci tokom ručka na poslu.
Ukupno vrijeme potrebno za probavu hrane može se kretati od 24 do 72 sata.

Cjelokupno vrijeme potrebno za probavljanje hrane može varirati od 24 do 72 sata, a kroz otprilike tri dana hrana koju ste konzumirali treba proći kroz probavni trakt i stići do posljednje stanice.

Koliko hrani treba da se probavi? 

U teoriji proces probave može trajati između 24 i 72 sata. Međutim, koliko hrani koju ste konzumirali treba da se probavi, ovisi i o Vašoj dobi, spolu, metabolizmu te, između ostalog, o vrsti i količini hrane.

Na internetu možete pronaći brojne grafikone koji daju prikaz koliko je vremena potrebno za probavu neke hrane, ali svi oni uglavnom uključuju istu vrstu podataka. Pogledajmo najvažnije dijelove!

Probavljanje vode događa se u trenutku  

Ako pijete vodu natašte, ona odmah putuje u crijeva. Zato je dobro popiti malo vode čim se probudite jer to Vašem tijelu omogućuje brzu hidrataciju.

Koliko brzo možemo probaviti druge tekućine/napitke? 

Ako pijete sok češće od vode, on će se probaviti (što znači da će napustiti tijelo) za oko 20 minuta. Svježe cijeđeni sok zato Vam može pružiti i omogućiti brzinsku „dozu čistog zdravlja“ putem brze apsorpcije vitamina i minerala iz voća i povrća.

SAVJET STRUČNJAKA: Ako želite također pomoći svom tijelu da brže probavi drugu hranu, pijte mineralnu vodu. Njezin mineralni sadržaj opskrbit će Vaše tijelo esencijalnim hranjivim tvarima, poput kalcija ili magnezija, a također će ubrzati rad crijeva.

Donat Mg klinički je dokazan lijek za usporenu probavu, a može Vam čak pomoći i u širokom rasponu raznih medicinskih stanja.

Frapei, za razliku od sokova, sadrže dobro izmiješana vlakna iz voća i povrća. Zbog toga Vas dodatno zasićuju, a probavni proces traje dulje (oko 30 minuta). Hrana bogata vlaknima izvrsna je za Vaš probavni trakt jer mu pomaže da radi učinkovitije i djelotvornije.

Probavljanje voća

Najbrže se probavlja lubenica, kad je riječ o probavi voća, s obzirom na to da je lubenici potrebno 20 minuta da prođe kroz želudac. Njezino srodno voće, kao što su dinje, naranče, grejp, banane i grožđe probavljaju se nešto duže – njima je potrebno oko 30 minuta da prođu kroz želudac. 

Namirnice bogate vlaknima.
Hrana bogata vlaknima pomaže probavnom traktu u učinkovitijem funkcioniranju.

Većina drugog voća (jabuke, kruške, kivi, trešnje i ostalo) probavlja se oko 40 minuta.

Ako želite izbjeći probavne probleme i smetnje, najbolje je ne miješati vrste voća kojem treba različito vrijeme za probavu. Isto vrijedi i za različite druge vrste hrane.

A šta je s probavljanjem povrća?

U poređenju s voćem, povrću je potrebno malo više vremena da se probavi. Međutim, zelenoj salati, krastavcu, paprici, paradajzu i drugom povrću koje sadrži puno vode trebat će samo oko 30 minuta da napuste želudac i odu dalje kroz probavni trakt.

Povrće iz porodice kupusnjača uključujući kelj, karfiol, brokulu i ostalo, obično se probavi za 40 minuta.

A tu je i ono takozvano sporo povrće: mrkva, cvekla i drugo korjenasto povrće normalno se probavlja za oko 50 minuta. Štaviše, postoji i škrobno korjenasto povrće, poput krompira, kojem zajedno s tikvicama, artičokama, slatkim krompirom, kukuruzom i slično, treba 60 minuta da se probavi.

Probavljanje žitarica duže traje

Probavljanje različitih žitarica i ugljikohidrata opet traje duže od procesa probavljanja voća i povrća.

Žitaricama poput smeđe riže, heljde i zobi potrebno je otprilike sat i po vremena da izađu iz želuca, dok mahunarkama poput slanutka, leće, graha itd., treba još više – oko dva sata.

Probavljanje mesa – pa, duga je to priča!

Tražite meso koje treba najmanje vremena da se probavi? Birajte nemasnu ribu (poput bakalara, soma, lista, morskih plodova, itd.), koja će napustiti želudac za otprilike 30 minuta, dok će se masna riba (poput lososa, srdela, pastrmka, itd.) probaviti za oko 50 minuta.

Druge vrste mesa probavljaju se duže jer proces može trajati čak i dva dana. Piletina i puretina najbrže su opcije, dok govedini, janjetini i posebno svinjetini treba puno više vremena da se potpuno probave.

Probavljanje mliječnih proizvoda

Obranom mlijeku i nemasnom siru (poput nemasnog svježeg sira ili ricotte) u prosjeku je potrebno jedan i po sat za probavu, dok će svježi sir i meki sirevi izaći iz želuca za dva sata. Tvrdim sirevima od punomasnog mlijeka potrebno je čak do pet sati da se pravilno probave.

Vrste mliječnih proizvoda.
Mliječni proizvodi ponekad mogu uzrokovati nadutost i sindrom iritabilnog crijeva.

A koliko je potrebno da se probave jaja?

Žumancu je potrebno 30 minuta da se probavi, dok će za probavljanje cijelog jajeta biti potrebno još dodatnih 15 minuta.

Na kraju, ali ne i najmanje važno: probavljanje sjemenki i orašastih plodova

Sjemenkama bogatim mastima (poput susama i suncokreta, kao i sjemenkama bundeve) potrebno je oko dva sata da se probave.

Orašastim plodovima (sirovi kikiriki, bademi, indijski oraščići, orasi, itd.) potrebno je oko dva i po do tri sata da se probave.

VAŽNA NAPOMENA: Nema potrebe da stalno provjeravate i virite na sat 😉 

Prije nego što počnete mjeriti vrijeme koje vam je potrebno od trenutka kad ste nešto pojeli pa do pražnjenja crijeva na toaletu, moramo Vas podsjetiti da su prethodno navedeni vremenski intervali prosječni i približni. Oni opisuju koliko je obično potrebno vremena da određena vrsta hrane prođe kroz želudac. Ali pritom će uvijek biti varijacija, što znači da nema razloga za paniku ako se Vaša iskustva razlikuju od onoga što smo upravo objasnili.

Ovisno o hrani koju kombinujete, vremenu obroka i, naravno, načinu na koji to radite (kako zapravo žvačete), može potrajati i nešto duže dok hrana koja se pretvara u stolicu ne napusti Vaše tijelo.

Međutim, ako mislite da je Vaš probavni sistem pomalo trom, pogledajte naše savjete kako ga ubrzati!

A ako želite izbjeći ponovno usporavanje probave, saznajte koju hranu trebate izbjegavati.

Teško probavljiva hrana

Ako se pitate koje je to lako/teško probavljiva hrana, pogledajmo prvo koju hranu zapravo trebate izbjegavati ako ne želite da Vam zaustavi Vaš probavni proces. 

Pržena i masna hrana

Takve namirnice sadrže iznimno puno masti i malo vlakana, zbog čega nikada nisu dobra odluka za Vašu probavu (i opće zdravlje). Postoje dva moguća scenarija koja se mogu dogoditi nakon konzumacije pržene hrane – takva se hrana može prebrzo kretati tijelom i rezultirati proljevom ili ostati u probavnom traktu neko duže vrijeme, što dovodi do nadutosti i osjećaja sitosti.

Nezdrava hrana - pizza, hamburger, prženje.
Masna i pržena hrana ne preporučuju se za zdrav način života.

Citrusno voće

Općenito, citrusno voće (agrumi) je dobro za probavu jer je bogato vlaknima.

Međutim, neki ljudi mogu imati probavnih problema upravo iz tog razloga pa pripazite da odjednom ne konzumirate previše naranči i drugih agruma.

Rafinisani/umjetni šećeri i fruktoza 

Umjetni šećeri teško se probavljaju i obično putuju kroz Vaš sistem neprobavljeni, zato Vašem tijelu ne daju mnogo hranjivih tvari. Štaviše, oni zapravo imaju negativno djelovanje na crijevne mikrobe koji se nalaze u Vašem probavnom traktu, što može dovesti do mnogih zdravstvenih problema. Kada konzumirate previše šećera, mogli biste osjetiti grčeve i imati proljev. I udebljati se, naravno. 😉

Mahunarke

Mahunarke su definitivno odličan izvor hranjivih sastojaka jer sadrže puno zdravih bjelančevina kao i vlakana, ali mogu biti pomalo teško probavljive.

Često uzrokuju gasove i grčeve jer Vašem tijelu nedostaju enzimi potrebni za razgradnju šećera u njima.

Kupusnjače 

Povrće iz porodice kupusnjača, poput brokule, kupusa i drugog, također uključuje iste šećere koji se nalaze u mahunarkama, pa ih je zato teško probaviti. Pokušajte ne jesti ih sirove jer će upravo to olakšati proces probave.

Začinjena hrana

Kod nekih osoba, usporena probava i žgaravica česti su nakon konzumacije začinjene hrane, što je uzrokovano kapsaicinom koji se nalazi u čili papričicama.

Mliječni proizvodi

Mliječni proizvodi mogu biti teško probavljivi za osobe s intolerancijom na laktozu. U slučaju da takvu hranu ne možete izbaciti iz prehrane, neke tablete bez recepta mogu Vam pomoći zamijeniti enzim koji nedostaje.

Kafa

Kafa je još jedan uobičajeni krivac za iritaciju želuca jer podstiče stvaranje kiseline u želucu. To može dovesti do upale i, pogađate, žgaravice. Štaviše, kofein koji se nalazi u kafi i drugim napicima s kofeinom djeluje kao diuretik, često uzrokujući dehidraciju i/ili zatvor.

Topla kafa u šolji.
Kava iritira naš želudac pa se ne preporučuje.

Ograničite konzumaciju kafe i nikada je nemojte piti natašte jer to može povećati pojavu probavnih smetnji.

Vodite dnevnik prehrane kako biste otkrili koja hrana usporava i otežava Vašu probavu 

S obzirom na to da smo svi jedinstveni i zasebni pojedinci, svakako pronađite krivca koji uzrokuje Vaše probavne probleme. Najjednostavniji i najučinkovitiji način za uspjeh ove misije je vođenje dnevnika prehrane. Izbacite neke namirnice za koje sumnjate da usporavaju probavu i posmatrajte, osluškujte kako Vaše tijelo reaguje. Nakon što razotkrijete krivca, izbjegavajte ga ili pronađite alternativu koja Vam ne stvara nikakve probleme;).

Koja je hrana lagana za probavu?

Ako se pitate kako brzo probaviti hranu i izbjeći usporenu probavu, fokusirajte se na hranu koja se brzo/lako probavlja, kao što je:

  • tost: tost se lakše probavlja od ostalih vrsta kruha jer se neki ugljikohidrati razgrađuju već tokom postupka tostiranja;
  • bijela riža: ako pokušavate pronaći zrna koja su lako probavljiva, odaberite bijelu rižu i izbjegavajte smeđu, crnu ili crvenu rižu;
  • banane: odličan su izvor ugljikohidrata, vlakana, kalija i drugih vitamina i minerala; i ponajviše – većina ljudi nema problema s njihovim probavljanjem;
  • jaja: ne samo da se lako pripremaju već su i lako probavljiva;
  • slatki krompir: slatki krompir izvor je topivih vlakana koja se lakše probavljaju od netopivih vlakana, a također povećava dobre bakterije u crijevima;
  • piletina: ako želite zadržati meso u prehrani, odlučite se za piletinu jer je izvor nemasnih proteina koji pomažu tijelu da se oporavi i potrebno je manje vremena za probavu;
  • zobene pahuljice: zdrav izbor doručka, posebno ako ga pripremate s vodom i na taj način smanjite sadržaj masti.

Problemi s probavom i stanja

U slučaju da se odlučujete za hranu koja je dobra za zdravlje Vaše probave, ali i dalje osjećate neke simptome probavnih smetnji, možda imate problema s probavljanjem određene vrste hrane ili čak patite od nekog zdravstvenog stanja koje uzrokuje probavne smetnje.
U slučaju da Vaši problemi s vremena na vrijeme uključuju samo refluks kiseline, nadutost, bolove u trbuhu, grčeve, zatvor, gasove, proljev i slično, vjerovatno se ne morate brinuti. Ali, ako ih proživljavate redovno ili ako postanu hronični, svakako se obratite svom ljekaru što je prije moguće.

Čovjek ima probavnih problema.
Neke namirnice mogu uzrokovati probavne probleme.

Evo nekih stanja koja mogu uzrokovati Vaše simptome:

Intolerancija na laktozu

Mliječni proizvodi mogu biti teško probavljivi za osobe kojima nedostaje enzim potreban za probavu šećera koji se nalaze u mlijeku i drugim mliječnim proizvodima. Zbog toga izazivaju proljev, grčeve u želucu, gasove i nadutost. Takvi simptomi nisu razlog za zabrinutost jer mogu nestati prelaskom na mliječne proizvode bez laktoze ili upotrebom lijekova bez recepta koji će pomoći Vašem tijelu da nadoknadi enzim koji nedostaje.

Celijakija

Gluten u hrani koja sadrži pšenicu, raž i ječam uzrokuje probleme osobama s celijakijom. Njihova tijela prepoznaju gluten kao nešto strano i reaguju napadajući ovaj protein te oštećuju crijeva čim gluten dospije u tanko crijevo.

U slučaju da osjećate simptome kao što su umor, nadutost u trbuhu i bol, proljev, posebno ako Vam je stolica lošeg mirisa ili masnog izgleda i mršavite bez nekog obrazloženja, možda imate celijakiju. Odmah se obratite ljekaru jer neliječena bolest može dovesti do komplikacija. Trenutno nema lijeka za celijakiju, ali pacijenti mogu voditi normalan život ako uzimaju hranu bez glutena.

Žgaravica, refluks kiseline i GERB

Ta se tri izraza često koriste naizmjenično iako zapravo opisuju različita, ali ipak povezana stanja i simptome.

Refluks kiseline (gastroezofagealni refluks) je uobičajeno zdravstveno stanje koje nastaje zbog vraćanja želučane kiseline u usta. U slučaju da se refluks kiseline pojavi u hroničnom i težem obliku, definiše se kao GERB (gastroezofagealna refluksna bolest). Žgaravica je, pritom, simptom i refluksa kiseline i GERB-a.

Žgaravicu osjećate kada želučana kiselina dođe natrag do usta jer se donji ezofagealni sfinkter ne zatvara pravilno. Ovo se može pojaviti kao peckanje koje može biti neugodno, ali i problematično, pogotovo ako ga doživljavate više od dva puta tjedno. U tom slučaju obratite se svom ljekaru jer možda imate gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB).

Sindrom iritabilnog crijeva (SIC)

Ovo stanje (kao što naziv govori) iritira Vaša crijeva i dolazi sa simptomima kao što su grčevi, bolovi u trbuhu, zatvor, proljev, nadutost i gasovi. Kao i kod celijakije, za SIC nema lijeka niti liječenja, međutim, promjene u prehrani mogu vam pomoći u održavanju ravnoteže samih simptoma.

Zaključak

Možda o svom probavnom sistemu ne razmišljate tako često, barem ne dok se sve odvija svojim tokom bez problema. Ako ste počeli osjećati neke znakove da ne probavljate hranu, možda se pitate koliko zapravo hrani treba da se probavi. Sve između 24 i 72 sata je normalno, što znači da se ne trebate brinuti previše ako se isti trenutak ne pokrenu crijeva koja željno iščekujete s nestrpljenjem. 

Međutim, ako sumnjate da se Vaša probava usporava, tada je najbolje fokusirati se na lako probavljivu hranu, a izbjegavati začinjenu, prženu, masnu i prekiselu hranu kao i sve umjetne zaslađivače. 

Ako Vaši problemi potraju i duže vrijeme ili Vam se čini da se prečesto javljaju što Vam više i nije po volji, svakako posjetite ljekara i obratite dodatnu pažnju na ono što jedete. Pritom vodite dnevnik svoje prehrane kako biste otkrili šta je mogući uzrok Vaših problema.

Odaberi poglavlje:

Top 10 namirnica u programu Donat IMUNO

    Uključite se u Donat programe
    programu Donat

    Prijavite se za besplatne Donat programe, koji će vam pomoći
    kot detoksikacije i jačanja imunološkog sustava