Problemi s probavom često su posljedica modernog načina života, povezani s neodgovarajućim unosom vode, prehranom siromašnom vlaknima, povećanim unosom mliječnih proizvoda, čestom uporabom laksativa i nedovoljnim kretanjem. Razna medicinska stanja, među kojima su stres i trudnoća, uzimanje nekih lijekova, kao i neodgovarajuća motorna funkcija crijeva također mogu uzrokovati zatvor.

Kad se pojavi problem opstipacije, tj. zatvora, obično svi žele brzo olakšanje i rješenje problema. Postoje različiti oblici laksativa, ali i njihovo djelovanje je različito i potreban je oprez prilikom njihove uporabe. Neki od njih djeluju agresivno, izazivaju grčeve u trbuhu, a dugoročno mogu izazvati i lijenost crijeva.

Vrlo često za poticanje peristaltike ili za pripremu crijeva za dijagnostičke ili operativne zahvate rabi se gorka sol ili epsomska sol. Gorka sol zapravo je magnezijev sulfat koji pripada skupini takozvanih osmotskih laksativa. Općenito su, pri redovitoj uporabi, osmotski laksativi prilično bezopasni.

Upravo je magnezijev sulfat, tj. gorka sol glavni aktivni sastojak prirodne mineralne vode Donat Mg. On se klasificira se kao laksativ koji sadržava sulfatne soli. Njegovo prirodno laksativno djelovanje rezultat je sulfatnih soli (magnezijev sulfat ili gorka sol te natrijev sulfat ili Glauberova sol) te 1000 mg/l magnezija.

Mehanizam djelovanja

Sulfati iz gorke soli osmozom izvlače vodu iz stanica stijenke crijeva, povećavajući volumen sadržaja crijeva za tri do pet puta. To pritišće stjenku crijeva i aktivira peristaltiku ili kretanje. Magnezij također dodatno stimulira crijevne hormone koji potiču peristaltiku. Magnezijev sulfat povećava količinu vode u lumenu crijeva što dodatno omekšava stolicu i pomaže joj prolaz kroz crijevo.

Klinički je dokazano da konzumiranje 0,5 l Donata Mg na dan upravo zbog prisutnosti gorke soli, i to u prirodnom obliku, regulira probavu. Optimalno bi bilo popiti 3 dl ujutro na prazan želudac te 2 dl prije spavanja. No razine opstipacije različite su i svaki je organizam različit pa će u nekim slučajevima biti potrebno prilagoditi doziranje.

Dugoročno gledajući, najbolje bi bilo promijeniti način života i prehrambene navike. Prehrana treba sadržavati dovoljno vlakana (otprilike 20 g/dan) kako bi se osigurao dovoljan volumen stolice. Treba piti dovoljno tekućine, kretati se i ne odgađati potrebu za odlaskom na toalet. Količinu vlakana u prehrani treba postupno povećavati kako bi se izbjegla nadutost i vjetrovi.