Probavni sistem sastoji se od probavnog trakta i probavnih žlijezda. Probavni trakt u osnovi je dugačka cijev koja se sastoji od usta, ždrijela, jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva. Svaki organ ima svoju važnu zadaću i svi moraju dobro funkcionisati da bi i sam proces probave bio uredan. Tijelo dobija hranjive materije iz hrane koju jedemo prilikom njenog prolaza kroz probavni sistem. Upravo te hranjive materije i energija potrebni su mu za normalno funkcionisanje. Ako samo jedan dio ne funkcioniše kako treba, pojavljuje se problem spore i neredovne probave. Ukratko, probavni sistem je skup organa koji probavljaju i apsorbuju hranu koju jedemo.

Uloga tankog i debelog crijeva u procesu probave sastoji se uglavnom od:

  • apsorpcije hranjivih materija
  • uklanjanja otrova i otpadnih materija
  • sinteze nekih vitamina, koju provode tzv. dobre bakterije ili probiotici.

Zadnja faza probave odvija se u debelom crijevu. U debelom crijevu odvija se uglavnom resorpcija vode, a mikrobi razgrađuju čovjeku neprobavljivu hranu. Uloga debelog crijeva je formiranje, čuvanje i otpuštanje stolice. Te materije u njemu se zadržavaju od 12 do 24 sata. U stijenci debelog crijeva nalaze se snažni mišići koji omogućavaju jače kontrakcije crijeva da bi sadržaj izašao na kontrolisan način.

Loš odnos prema probavnom sistemu vodi ka sporoj i neredovnoj probavi, što nikako nije dobro.  Osim toga, u crijevima se nalazi velik dio našeg odbrambenog sistema i crijevo je naš najveći organ zadužen za imunitet. Zato se ne kaže bez razloga da je zdrava probava osnova za snažan organizam. Dobar odnos prema probavnom sistemu veoma je važan za zdravlje.

Spora i neredovna probava – šta to znači?

U današnje doba sve više ljudi ima probleme s usporenom i neredovnom probavom i zatvorom. Iako svaka osoba ima svoj ritam probave, otežana, neredovna stolica rjeđe od jednom na dan, uz osjećaj da crijevo nije potpuno ispražnjeno i osjećaj nadutosti, u većini slučajeva mogu se nazvati sporom probavom. Iako nedostatak fizičke aktivnosti, neodgovarajući unos vode, neke metaboličke bolesti, izloženost stresu, uzimanje određenih lijekova ili zanemarivanje potrebe za pražnjenjem crijeva znatno doprinose problemu neredovnog pražnjenja crijeva, izgleda da je glavni uzrok u onome što jedemo, odnosno što ne jedemo.

Spora probava vrlo često dovodi do nepotrebnog zadržavanja štetnih materija u organizmu, smanjuje efikasnost odbrambenog sistema i ugrožava zdravlje. Zatvor i spora, odnosno neredovna probava mogu znatno smanjiti kvalitet života ili čak dovesti do smanjene produktivnosti na poslu, do depresije i anksioznosti. Taj rasprostranjeni problem znatno utiče na zdravlje i kvalitet života.

Naša crijeva veoma su složen mehanizam kojem ne pogoduje današnji način života. Sve štetne materije kojima smo izloženi putem hrane, pića, lijekova i okoline na kraju krajeva negativno utiču na zdravlje našeg probavnog sistema i smanjuju njegovu funkcionalnost. Kako bismo umanjili neke hronične poteškoće i ojačali organizam, crijeva treba svakodnevno podstaknuti na rad kako bismo se oslobodili nakupljenih štetnih materija.