Probiotici, prebiotici, simbiotici, prehrambena vlakna, laktobacili, bifidobakterije. Posljednjih godina mnogo se piše i govori o tim važnim sastojcima koji skoro da postaju simbolima zdravlja. Riječ probiotik, kojom se označavaju „korisne“ bakterije, upotrebljava se od šezdesetih godina prošloga vijeka.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. dobre bakterije) koji imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina ako se unesu u odgovarajućoj količini. Danas su probiotici predmet mnogobrojnih istraživanja i njihovi povoljni zdravstveni učinci dobro su dokumentirani naučnim istraživanjima. Za otkriće probiotika zaslužan je ruski bakteriolog Metchikoff koji je primijetio pozitivno djelovanje mikroorganizama na zdravlje ljudi. To je posebno primijetio kod ljudi koji konzumiraju velike količine jogurta, kefira i drugih proizvoda koji sadrže bakterije mliječne kiseline, tj. fermentiranih proizvoda.

Ravnoteža probiotika i „loših“ bakterija

Probiotici imaju važnu ulogu u probavnom sistemu. Oni osiguravaju potrebne uslove za optimalnu funkciju crijevne mikroflore. U našim crijevima živi oko 38 biliona živih bakterija, ali nisu sve opasne. Upravo su „dobre“ bakterije ili probiotici veoma važne za zdravlje probavnog sistema. Veoma je važno naglasiti da crijeva nisu samo probavni organ, nego i najvažniji organ odbrambenog sistema organizma, i „odgovorna“ su za više od 70% imuniteta! Ako se, dakle, povoljno djeluje na ravnotežu probiotika i „loših“ bakterija u crijevima, cijeli organizam imat će koristi od toga. Tu ravnotežu mogu narušiti mnogobrojni faktori kao što su neizbježan stres, nepravilna i neuravnotežena prehrana, psihofizička iscrpljenost ili hronične bolesti, a ne smijemo zanemariti ni uzimanje lijekova, posebno antibiotika. Posljedica narušene ravnoteže je porast broja „loših“ bakterija, što nerijetko može dovesti do pojave mnogih zdravstvenih tegoba među kojima su proljev, opstipacija, nadutost, deficit važnih vitamina i minerala zbog ograničene apsorpcije iz crijeva, ali i smanjenje funkcije odbrambenog sistema. Drugim riječima, naša crijevna mikroflora podložna je promjenama i treba je redovno obnavljati.

Povoljni učinci „dobrih“ bakterija – probiotika

Nauka sve više napreduje i neprestanim istraživanjima neprestano se pronalaze nove dobrobiti konzumiranja probiotika i potvrđuje važnost njihovog uvođenja u svakodnevnu prehranu. Povoljni učinci probiotika su:

  • onemogućavanje razvoja „loših“ bakterija
  • pomažu osobama s intolerancijom na laktozu
  • sinteza vitamina K i nekih vitamina iz grupe B
  • jačanje odbrambenog sistema
  • smanjenje nivoa holesterola
  • smanjenje krvnog pritiska
  • prevencija i liječenje proljeva
  • smanjenje zapaljenja kod upalnih bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i/ili Chronova bolest)
  • povoljan učinak kod iritabilnoga kolona
  • prevencija razvoja štetnih bakterija kod stresa.

Dokazana klinička uloga probiotika je da oni sprječavaju gastrointestinalne tegobe kod bolesnika koji uzimaju antibiotike. Treba imati na umu da svi učinci nisu dokazani kliničkim studijama, ali je važnost probiotika za ljudsko zdravlje neupitna.

Nuspojave probiotika

Uvriježeno je mišljenje da su probiotici potpuno sigurni, ali treba imati na umu da je svaki organizam različit i da nema potrebe neprestano uzimati probiotike kao dodatke prehrani u svrhu preventive. Neki probiotici mogu čak biti okidač za alergijske reakcije. Mogu se pojaviti glavobolja, nadutost, vjetrovi, zatvor ili proljev, što može potrajati nekoliko dana.

Gdje se nalaze probiotici?

Dostupni su u prehrani, u obliku dodataka prehrani ili se nalaze kao dodaci u hrani, najčešće u fermentiranim mliječnim proizvodima. Bakterije mliječne kiseline upotrebljavaju se u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira i kiselog kupusa, zato su te fermentirane namirnice vrijedni izvori tih bakterija, iako često nemaju dokazan probiotički učinak.

Stručnjaci preporučuju promjenu prehrambenih navika i životnog stila kao najbolje, najprihvatljivije i dugoročno rješenje za zdrav probavni sistem te optimalnu ravnotežu probiotika i potencijalno opasnih bakterija.

Mnoge namirnice prirodno sadrže probiotike. Ovo su samo neke od njih:

  • JOGURT I KEFIR – izvrstan su izvor probiotika i prihvatljivi za osobe s intolerancijom na laktozu.
  • KISELI KUPUS – pokušajte pronaći kiseli kupus koji nije pasteriziran jer pasterizacija ubija žive, tj. aktivne bakterije.
  • KISELI KRASTAVCI – pronađite one koji su kiseljeni u rastvoru vode i soli, a ne sirćeta.
  • NEKE VRSTE SIRA – iako je većina vrsta sireva fermentirana, to ne mora značiti da sadrže probiotike. Samo u nekim sirevima probiotici preživljavaju proces dozrijevanja, a to su gauda, cheddar i mozzarella.

Osim uvođenja tih namirnica u svakodnevnu prehranu, stručnjaci preporučuju i konzumiranje praziluka, heljde, palente i zobene kaše za revitalizaciju probavnog sistema i ravnotežu probiotika i potencijalno opasnih bakterija.