Liječenju zatvora kod starijih osoba treba pristupiti pažljivo, uzevši u obzir da su one osjetljivije na moguće posljedice zatvora. Kod većine osoba, pa tako i starijih, prva linija terapije uvijek je promjena prehrambenih navika. Promjene u prehrani i načinu života uvijek treba promovisati i naglašavati kao primarne prije uporabe bilo kakvih lijekova.

Mnogobrojne studije pokazale su da visok unos prehrambenih vlakana može znatno smanjiti i ublažiti simptome zatvora. No treba naglasiti da nije nužno povećati unos vlakana, nego unositi dovoljno vlakana. Činjenica je da je zastupljenost vlakana u prehrani većine populacije, posebno u zapadnim zemljama, gotovo nikakva. S povećanjem unosa vlakana treba biti oprezan jer naglo povećanje može dovesti do pogoršanja simptoma. Savjetuje se povećati unos i topivih i netopivih vlakana, što znači uključiti u prehranu ne samo više voća i povrća nego i integralnih žitarica. Neke epidemiološke studije potvrdile su da zeleni kivi i suve šljive imaju povoljan učinak na probavu, a nezrele banane nikako se ne preporučuju. Kivi i suve šljive znatno povećavaju učestalost defekacije i volumen stolice. Stolica je mekša, a primjena veoma jednostavna. S druge strane, nezrele banane imaju visok sadržaj škroba otpornog na amilazu (enzim koji razgrađuje škrob) pa se one ne preporučuju osobama sa zatvorom, budući da mogu pogoršati simptome. Neka istraživanja dokazala su i da uključivanje ribe u prehranu može umanjiti tegobe sa zatvorom.

Veoma je bitno uspostaviti i zdravu crijevnu mikrofloru. Iako ne postoje studije koje pokazuju direktnu vezu između korištenja probiotika i ublaživanja opstipacije, primjena probiotika ipak se preporučuje starijim osobama, jer oni potiču rast bifidobakterija čiji se broj u crijevima starenjem smanjuje. Studije su pokazale da s dobi dolazi do promjene u sastavu crijevne mikroflore, tačnije, dolazi do opadanja broja korisnih bakterija iz roda Bifidobacterium, što indirektno može uticati na pojavu zatvora.

Korisni savjeti

  • Povećati unos vlakana do preporučene dnevne količine od 25 do 30 g/d, ali postepeno, da ne bi došlo do pogoršanja simptoma.
  • Preporučljivo voće: jabuke, kruške, maline, sušeno voće (posebno šljive).
  • Preporučljivo povrće: mrkva, tikvica, bundeva, repa, mahunarke, celer
  • Preporučljive žitarice: zobene pahuljice, smeđa riža, proizvodi od integralnih žitarica, heljda, proso.
  • Uključiti lanene sjemenke i chia sjemenke u svoju prehranu.
  • Povećati konzumaciju probiotičkih jogurta i kefira ili drugih namirnica koje su prirodno bogate probioticima (kiseli krastavci bez sirćeta, mozzarela, nepasterizovani kiseli kupus, sir cheddar).
  • Izbjegavati nezrele banane, proizvode od bijelog brašna, masnu i začinjenu hranu, alkoholna pića, gazirana slatka pića, slatkiše i grickalice, dimljene proizvode.
  • Konzumaciju nefermentiranih mliječnih proizvoda (npr. mlijeko) svesti na minimum.
  • Uvesti fizičku aktivnost ako zdravstveno stanje to dopušta. Fizička aktivnost veoma je važna za pokretljivost crijeva, ali i za raspoloženje i kvalitet života. U starijoj dobi veoma se često preporučuje nordijsko hodanje kao veoma koristan tip aktivnosti.
  • Piti dovoljno tečnosti. To je jedno od najvažnijih pravila, pogotovo uz istovremeno povećanje sadržaja vlakana. Jedino uz dovoljno tečnosti vlakna mogu nabubriti i obaviti svoju funkciju. S druge strane, nedovoljno tečnosti, tj. dehidracija dovodi do krute, tvrde stolice. Unos tečnosti treba pratiti kod bolesnika sa srčanom ili bubrežnom bolešću. U tom slučaju potreba za održavanjem odgovarajuće hidracije može biti ograničavajuća.

Uravnoteženu prehranu treba promovisati i naglasiti kao prvu liniju liječenja prije bilo kakve medicinske intervencije. Ako promjena životnog stila i prehrambenih navika ne pomaže, druga linija terapije su osmotski laksativi.

Osmotski laksativi razuman su izbor za pacijente koji ne reaguju na dopunu prehrane prehrambenim vlaknima. Izbor laksativa trebao bi se uvijek zasnivati na relevantnoj medicinskoj anamnezi kao što su srčani ili bubrežni status pacijenta, moguće interakcije s lijekovima i/ili dodacima prehrani i moguće nuspojave.

Dobar je izbor prirodna mineralna voda Donat Mg. Donat Mg zbog prisutnosti velike količine sulfatnih soli je prirodni osmotski laksativ. Klinički je dokazano da 0,3 l Donata Mg ujutro na prazan želudac i 0,2 l Donata Mg prije večere podstiče probavu. Donat Mg siguran je i podnošljiv i ne uzrokuje navikavanje.

Trebale bi ga izbjegavati osobe koje pate od hronične insuficijencije bubrega, alkaloze ili usporenog rada srca.

Uz Donat Mg nikako ne treba zaboraviti na uravnoteženu prehranu i zdrav način života.