Problemi s probavom često su posljedica modernog načina života, povezani su sa neodgovarajućim unosom vode, prehranom siromašnom vlaknima, većim unosom mliječnih proizvoda, čestom upotrebom laksativa i nedovoljnim kretanjem. Razna medicinska stanja, među kojima su stres i trudnoća, uzimanje nekih lijekova, kao i neodgovarajuća motorna funkcija crijeva takođe mogu izazvati zatvor.

Kada se pojavi problem opstipacije, tj. zatvora, obično svi žele brzo olakšanje i rješenje problema. Postoje različiti oblici laksativa, ali i njihovo djelovanje je različito i potreban je oprez prilikom njihove upotrebe. Neki djeluju agresivno, izazivaju grčeve u stomaku, a dugoročno mogu izazvati i ljenost crijeva.

Veoma često se za poticanje peristaltike ili za pripremu crijeva za dijagnostičke ili operativne zahvate upotrebljava gorka ili epsomska sol. Gorka sol zapravo je magnezijum sulfat koji pripada grupi takozvanih osmotskih laksativa. Kod redovne upotrebe osmotski laksativi su obično prilično bezopasni.

Upravo je magnezijum sulfat, tj. gorka sol glavni aktivni sastojak prirodne mineralne vode Donat Mg. On se klasifikuje kao laksativ koji sadrži sulfatne soli. Njegovo prirodno laksativno djelovanje rezultat je sulfatnih soli (magnezijum sulfat ili gorka sol i natrijum sulfat ili Glauberova sol) te 1000 mg/l magnezijuma.

Mehanizam djelovanja

Sulfati iz gorke soli osmozom izvlače vodu iz ćelija stijenke crijeva, povećavajući volumen sadržaja crijeva tri do pet puta. To pritišće stijenku crijeva i aktivira peristaltiku ili kretanje. Magnezijum takođe dodatno stimuliše crijevne hormone koji podstiču peristaltiku. Magnezijum sulfat povećava količinu vode u lumenu crijeva, što dodatno omekšava stolicu i pomaže joj prolaz kroz crijevo.

Klinički je dokazano da konzumiranje 0,5 l Donata Mg na dan upravo zbog prisutnosti gorke soli i to u prirodnom obliku, reguliše probavu. Optimalno bi bilo popiti 3 dl ujutro na prazan želudac i 2 dl prije spavanja. No nivoi opstipacije različiti su i svaki je organizam različit pa će u nekim slučajevima biti potrebno prilagoditi doziranje.

Dugoročno gledajući, najbolje bi bilo promijeniti način života i prehrambene navike. Prehrana treba sadržavati dovoljno vlakana (otprilike 20 g/dan) da bi se osigurao dovoljan volumen stolice. Treba piti dovoljno tečnosti, kretati se i ne odlagati potrebu za odlaskom na toalet. Količinu vlakana u prehrani treba postepeno povećavati da bi se izbjegla nadutost i vjetrovi.